regije

ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA

Središnja Hrvatska obuhvaća Moslavinu i Turopolje, Banovinu i Kordun, Posavinu, Podravinu te metropolu, grad Zagreb i njegovu okolicu.

Geografski, regiju karakterizira blaga brdovitost i nizine uz rijeke. Povijesno i gospodarski svaka od regija razvijala je svoje osobitosti te ih danas u vidu turističkih atrakcija nudi posjetiteljima.

Osim tradicionalnih djelatnosti, zemljoradnje i stočarstva, Moslavinu karakterizira uzgoj vina te eksploatacija moslavačkih hrastovih šuma. Otkrića naftonosnih i plinskih polja potaknula su gospodarski i socijalni razvoj regije, odrazivši se i na turizam regije izgradnjom termi i ustanova koje svoje liječenje temelje na mineralnom ulju naftalana.

Turopolje je najvećim dijelom poljoprivredno područje iako značajno područje prekrivaju i šume stoljetnog hrasta lužnjaka u kojima je nastanjen velik broj ptica za čije promatranje mnogi turisti pokazuju veliko zanimanje.

Banovinu i Kordun karakteriziraju izletnička područja uz rijeke Mrežnicu i Koranu koje se s Krkom i Dobrom spajaju i protječu kroz grad Karlovac, koji dominira ovim područjem.

Posavina, kraj uz rijeku Savu južnije od Zagreba, hrvatsku turističku kartu obogaćuje još jednim parkom prirode, Lonjskim poljem, koji osim iznimnih pejzaža-livada, pašnjaka i poplavnih šuma – oduševljava i specifičnim graditeljstvom, folklorom, obrtom i pučkim stvaralaštvom.

Podravina je pogranična hrvatska regija uz tok rijeke Drave, prema Mađarskoj koju omeđuju padine planina Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka i Krndije. Svijetu i umjetničkim krugovima Podravina je poznata prije svega kao regija u kojoj se razvilo naivno slikarstvo koje predstavljaju Ivan Generalić, Mirko Virius, Ivan Lacković Croata, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj i Franjo Mraz.

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

Sjeverozapadnu Hrvatsku čine regije Hrvatsko zagorje i Međimurje koje spadaju u najrazvijenije hrvatske regije.

Pitoreskni brežuljci Hrvatskog zagorja privlače brojne turiste koji među ostalim posjećuju brojne terme i srednjevjekovne dvorce od kojih su napoznatiji Trakošćan i Veliki Tabor. Tragovi naseljenosti ovog područja još u kameno doba pronađeni su na području grada Krapine (“krapinski pračovjek”), a značajna su i arehološka nalazišta termi iz rimskog doba na području današnjih Varaždinskih toplica. U Hrvatskom zagorju nalazi se i najpoznatije hodočasničko središte u Hrvatskoj-Marija Bistrica. Cijelo područje gravitira Varaždinu kao najvećem gradu regije, ali i Zagrebu u čijem se zaleđu nalazi.

Međimurje je krajnje sjeverno područje Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom koje graniči s Mađarskom i Slovenijom. Područje gravitira Čakovcu kao najjačem urbanom centru. Regija se razvija na manjem privatnom poduzetništvu u tekstilnoj, obućarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji kao i u industrijama temeljenim na tradicionalnim obrtima, primjerice košaraštvu.

ISTOČNA HRVATSKA

Istočnu Hrvatsku najvećim dijelom čini Slavonja, te najistočniji teritoriji Hrvatske Baranja i Zapadni Srijem.

Slavonija je ime hrvatske žitnice jer je kraj pretežito ravničarski, a zemlja najplodnija u cijeloj Hrvatskoj. Ona je povijesna hrvatska pokrajina u kojoj se razvilo poljodjelstvo, stočarstvo, prehrambena i drvna industrija. Uz nepregledna polja tu su i mnogobrojna lovišta, vinogradarski krajevi Kutjeva i Đakova. Simboli Slavonije su šume hrasta lužnjaka i mesni specijalitet kulen.

Među najvažnijim gradovima su Osijek, najveći slavonski grad, Đakovo, Vukovar, grad za kojeg zbog ratnih razaranja zna cijeli svijet, Vinkovci, Virovitica, Slavonski Brod i Požega.

Slavonija nudi atrakcije kontinentalnog turizma: lovni turizam, terme, vinske podrume, izdašnu, ukusnu kontinentalnu kuhinju, folklorno bogatstvo i prirodne ljepote među kojima se ističe Kopački rit, močvarno područje uz Dunav i Dravu, park prirode i ornitološki rezervat i područje planine Papuk, također proglašeno parkom prirode.

Baranja se proteže između Drave, Dunava i mađarske granice. Glavno središte je Beli Manastir, udaljen 32 km od Osijeka.

Najistočniji dio Hrvatske naziva se Zapadni Srijem, a Ilok njegovo kulturno, administativno i gospodarsko središte, poznat po vinskim podrumima.

ISTRA I HRVATSKO PRIMORJE

Istra je najveći hrvatski poluotok te ujedno i jedna od hrvatskih regija i upravna jedinica-županija. Današnja Istra razvija obalni i kontinentalni turizam ostajući, zbog svoje sredozemne klime, atraktivna tijekom cijele godine.

Zbog rane civilizacije ovo je područje iznimno bogato kulturno-povijesnim spomenicima, a prirodne ljepote istarske obale i unutrašnjosti čine je atraktivnom turističkom destinacijom.

Turizam Istre dopunjuje se zanimljivim programima: vinskim cestama, biciklističkim rutama, eno-gastronomskom ponudom, lovnim i ribolovnim turizmom, konjičkim, ekološkim, agroturizmom i sveukupno iznimnim smještajnim kapacitetima.

Administrativni centar Istre je Pazin, a ekonomski Pula s cca 58.500 stanovnika.

Na istarskoj se obali nižu jadranski turistički dragulji: Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Rabac…No, Istra mami i unutrašnjošću, srednjevjekovnim gradićima smještenim na uzvišenjima, a na seoskim domaćinstvima turisti otkrivaju čari agroturizma.

U Istri se provodi čudesan odmor na plažama, vraća prirodi boravkom u mirnoj i tihoj unutrašnjosti, otkriva povijesno naslijeđe, uživa u istarskim okusima i mirisima, autohtonim vinima, oduševljava prirodnim atrakcijama, bira između mnogobrojnih mogućnosti za aktivni odmor, obnavlja životna energija u wellness centrima i bira između brojnih kulturnih događanja.

Hrvatskom primorju pripada obalni dio Hrvatske od Rijeke do Karlobaga na kojem se nalaze gradovi Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Bribir, Novi Vinodolski i Senj koji je nakada bio najznačajniji grad ovog područja, prepustivši tu ulogu u 19. stoljeću Rijeci. Uglavnom je cijelo područje danas najviše okrenuto turizmu.

LIKA I GORSKI KOTAR

Lika i Gorski kotar su gorske krške hrvatske regije koje svoj najveći suvremeni potencijal imaju u turizmu.

Gorski kotar s smjestio između Kvarnerskog zaljeva i doline rijeke Kupe koja teče uz granicu sa Slovenijom, a među planinama Like prostiru se plodna široka polja.

Bogate šumskim potencijalom, ali i iznimno živim i očuvanim biljnim i životinjskim svijetom, svježe planinske klime, privlačne su turistima u svako doba godine, za zimski turizam i zimske sportove, planinarenje i izletnički turizam.

Hrvatske planinske regije posebice su atraktivne i zbog blizine jadranskog mora te omogućavaju odsjedanje u svježim gorskim pansionima i hotelima, a danju brzi odlazak do obližnjih ljetovališta.

DALMACIJA

Dalmacija je hrvatska priobalna regija koja se prostire od Zadra i otoka Paga na sjeveru do Kotora i vrta Oštro na jugu. Dalmacija je najpoznatija hrvatska povijesna regija. Zauzimajući krajni jug Hrvatske, ona je regija sunca, toplog mora, maslina, vina, ribe, pjesme i slikovitih naselja s kućama u kamenu. Dalmacija je iskonski Mediteran i najveća turistička regija Hrvatske.

Dalmaciju obilježavaju tri velika grada: tri tisuće godina stari Zadar, Split, prijestolnica rimskog cara Dioklecijana te na krajnjem jugu Dubrovnik, uvršten na UNESCOV popis baštine. Duž cijele obale nižu se turistička mjesta i rivijere – šibenska, zadarska i makarska.

S obale, pogled pada na bezbroj otoka, njih čak 1100, po čemu je hrvatska jadranska obala jedna od najrazvedenijih na Jadranu i stoga omiljena destinacija nautičarima.

I dok se u dalmatinskim gradovima odvija bogati kulturno-umjetnički program i nudi obilazak velikog broja kulturno-povijesnih spomenika raznih civilizacija, manja dalmatinska mjesta nude odmor u tišini i atmosferi ispunjenoj detaljima tradicije.

Dalmacija je s unutrašnjošću odlično povezana mrežom autocesta, a na raspolaganju je i dolazak željezničkim pravcem kao i na tri zračne luke: Zadar, Split i Dubrovnik. U dalmatinskim lukama pristaju i mnogobrojne dužobalne i međunarodne trajektne linije koje i povezuju kopno s otocima.

PDF24    Send article as PDF