Medicinske obrazovne ustanove

Hrvatski liječnici školuju se na 4 medicinska fakulteta: na Sveučilištu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Medicinski fakultet u Zagrebu, prvi na ovim prostorima, osnovan je 1917. godine, te je od samih početaka nosioc medicinske edukacije u cijeloj ovoj regiji. Stručnjaci koji su se educirali i razvijali na tom fakultetu nosioci su osnivanja i ostala tri fakulteta u Rijeci ( 1955.), Splitu ( 1977. ) i Osijeku (1979.). Poslijediplomska nastava kao dio nastave na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, organizirana je od sredine 1950-tih godina u obliku tečajeva javnog zdravstva u ŠNZ “Andrija Štampar“, da bi od 1960/61 god. počelo sustavno organiziranje znanstvenih poslijediplomskih studija. Do akademske god. 1989/90 već postoji 48 znanstvenih studija gotovo iz svih grana medicine.

Počeci „trajnog medicinskog usavršavanja“ na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, smještaju se u osamdesete godine. God. 1989. Fakultet donosi Odluku o načinu provođenja trajnog medicinskog usavršavanja u kojoj se preciziraju svrha i ciljevi, te kriteriji za prihvaćanje projekata trajnog medicinskog usavršavanja. Od 1992.-1997. godine održano je 69 tečajeva da bi krajem devedesetih došlo do višestrukog povećanja tog broja. Bitan čimbenik za to povećanje bilo je licenciranje za rad koje je prvi put uvedeno 1996. Godine, a godina prvog produženja bila je 2002. Uložen je veliki napor da se taj sustav i kvalitativno unaprijedi. Ovim programom promiče se ideja cjeloživotnog učenja, te se uz znanstveni i specijalistički poslijediplomski studij ta edukacija zaokružuje do završetka profesionalnog rada. Zajedničko je i bodovanje prema ECTS sustavu u bilo kojem segmentu poslijediplomske edukacije. Sve aktivnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu pratili su i zajednički sa njim radili i usklađivali, pogotovo posljednjih godina, i ostali fakulteti.

Posebna kontrola u trajnoj medicinskoj edukaciji ostvarena je obnavljanjem rada Hrvatske liječničke komore (HLK)1995. God. , kada je uvedeno licenciranje (1996.) i do sada učinjeno relicenciranje u dva navrata (2002. i 2008. God.) Ukupan broj liječnika s važećom licencom u HLK je 16 568, od kojih je 12 149 zaposleno u zdravstvenim ustanovama. Od toga je 6507 specijalista u bolničkim ustanovama (54%). Privatnka u ugovornom odnosu sa HZZO-om je 3104 ili 25%, a bez ugovora je 668 (5,5%) liječnika privatnika. Također je i 28 stanaca s privremenom licencom.

Dobra organiziranost edukacije medicinskog kadra te usklađivanje kriterija i standarda u edukaciji s europskim tijekovima, predstavlja dobru osnovu za kvalitetu i educiranost liječnika u Hrvatskoj, koji su i do sada bili prepoznati i u inozemstvu. Sve to dobra je osnova za konkurentnost medicinskog turizma kao jednog od glavnih pravaca razvoja turističke ponude u Hrvatskoj.

Uz to postoji široka mreža škola za medicinske sestre, za koje je u posljednjem desetljeću uvedeno akademsko obrazovanje te na taj način usklađeno sa standardima Europske unije.

PDF24    Send article as PDF